Primjeri dobrobiti jedinstvenog tržišta EU-a
Ulaskom Hrvatske na jedinstveno tržište EU-a može se očekivati na primjerima zabilježenim iz prošlih proširenja i povećani rast stranih ulaganja upravo iz država članica EU-a. U 2007. godini, gotovo 80% ukupnog izvoza novih zemalja članica otpadalo je na izvoz u ostatak Unije. Samo strana ulaganja iz Njemačke u nove države članice su od od 2004. i stupanja većine zemalja prošlog proširenja u Europsku uniju porasla za golemih 50% do 2006. godine. Istraživanje Eurobarometra iz 2007. godine pokazuje kako je čak 71% malih i srednjih poduzetnika u novim državama članicama prepoznalo dobrobit od značajnog porasta konkurencije na cijelom tržištu EU-a. ec.europa.eu/enlargement/5years/impact_studies
Zanimljivo je spomenuti da čak 99% gospodarskih subjekata u EU čine upravo gore spomenuti mali i srednji poduzetnici. Želeći pridonijeti jačanju ovog strateški važnog sektora gospodarstva, Europska unija je hrvatskim tvrtkama preko sheme bespovratnih sredstava u okviru programa PHARE 2006 „Potpora jačanju konkurentnosti i izvoza malih i srednjih poduzeća u Republici Hrvatskoj“ dodijelila oko 2.100.000 eura za ukupno 24 projekta.
Više o projectima iz tog programa u publikaciji Zajedno za europsko danas i sutra 2.
Navodimo dva konkretna primjera:
Usvajanjem svjetski priznate norme kvalitete za wc-sjedala pod nazivom NF 240 i dobivanjem istoimenog certifikata, uvođenjem automatizirane linije proizvodnje koja zamjenjuje ručni rad te nabavom robotske jedinice za preciznu obradu proizvoda i edukacijom radnika tvrtka Ivanićplast je uz pomoć PHARE 2006 projekta uspjela već sada postići konkurentnost na dinamičnom tržištu wc-sjedala u Europskoj uniji ali i šire. U Ivanićplastu su nastavili s modernizacijom proizvodnih procesa i ulaganjem u tehnološke i ljudske resurse, prepoznavši to kao jedini način za konkuriranje na europskom i svjetskom tržištu koji će svoj maksimalni potencijal doživjeti upravo kad Hrvatska postane sastavni dio jedinstvenog tržišta EU-a.
.jpg)
Još jedan primjer uspješne tvrtke čiji će izvozni potencijali doživjeti vrhunac po stupanju na jedinstveno tržište EU-a je i tvrtka Esco iz Bjelovara – izvozno orijentirana tvornica opruga i metalnih proizvoda, koja je zadržala stabilnost proizvodnje unatoč negativnim učincima globalne krize na targetirano tržište – automobilsku industriju. Sredstva dobivena iz projekta financiranog PHARE programom omogućila su im naime povećanje proizvodnih stopa zahvaljujući uvedenim tehnološkim unaprjeđenjima, veću učinkovitost i niže proizvodne troškove zahvaljujući poboljšanju sustava poslovnog upravljanja što je u konačnici pomoglo opstanku tvrtke u razdoblju krize i zadržavanju njezine izvozne orijentacije.
Važno je spomenuti i primjer same slobode kretanja radnika kao jedne od od četiri temeljne slobode jedinstvenog tržišta EU-a. Dakle građani Europske unije mogu tražiti posao i raditi u bilo kojoj članici EU-a (postoje određena ograničenja kod javnih službi, vojska, policija…) ali bitno je također napomenuti i da prema podacima Eurostata iz 2008. godine, od ukupno tri milijuna imigranata u neku od 27 država članica EU-a, njih 1,2 milijuna bili su državljani neke od zemalja Europske unije. Procjene se kreću da je ovu važnu slobodu odlučilo iskoristiti svega 1,5% građana EU-a tako da ni nove članice nemaju razloga za strah od imigranata ili velikog odlijeva stanovništva.
