Nalazite se na mrežnim stranicama bivše Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj.

Slijedom pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, Delegacija je zatvorila svoja vrata 30. lipnja, a 1. srpnja otvoreno je Predstavništvo Europske komisije. Sadržaj ove stranice nije ažuriran od tog datuma, ali će određeno vrijeme ostati dostupan.

Za aktualne informacije posjetite stranicu Predstavništva Europske komisije.

print send link to a friend increase font size decrease font size

Hrvatska i EU - predrasude i realnosti

Internetom je u pred-referendumskom razdoblju kružio veliki broj tvrdnji koje navode niz netočnih podataka i interpretacija temeljenih na tezama koje nije moguće provjeriti. Informacijski centar EU-a je odgovarao zainteresiranim građanima, putem Facebooka i e-maila kako bi se građanima pružile pouzdane i provjerljive informacije na te tvrdnje. Listu s odgovorima možete naći ovdje.

 

Niže se nalaze odgovori na pitanja koja hrvatski građani često postavljaju o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji:

1. Kada će Hrvatska postati članicom EU-a?

2. Hoće li Hrvatska postati članicom eurozone odmah po ulasku u Europsku uniju?

3. Hoće li Hrvatska moći slobodno napustiti EU?

4. Zašto je za Hrvatsku dobro da se pridruži EU-u i koje su najveće koristi od toga?

5. Što je to Lisabonski ugovor?

6. Hoće li Hrvatska izgubiti svoje tradicije i nacionalni identitet kada uđe u EU?

7. Hoće li hrvatske nekretnine i poljoprivredno zemljište biti rasprodani strancima nakon ulaska u Europsku uniju?

8. Hoće li Hrvatsku preplaviti uvozna roba koja će uništiti domaću proizvodnju?

9. Hoće li opstanak hrvatske poljoprivrede biti doveden u pitanje ulaskom u EU?

10. Što će biti s hrvatskom domaćom proizvodnjom kada se Hrvatska pridruži EU-u?

11. Nakon ulaska u EU, hoće li Hrvatska plaćati veće poreze?

12. Hoće li standard građana u Hrvatskoj općenito biti bolji kada zemlja postane članicom EU-a?

13. Budući da je Hrvatska mala zemlja, ona zapravo neće imati pravo glasa u EU-u?

14. Hoće li Hrvatska plaćati više EU-u nego što će moći povući iz strukturnih i kohezijskih fondova?

15. Europska unija je uništila hrvatsku brodogradnju i radna mjesta.

16. Hrvatski ribari će potpuno propasti nakon ulaska Hrvatske u EU?

17. Slovenski ribari lovit će u hrvatskim vodama kad Hrvatska postane članicom EU-a.

18. Građani EU-a nemaju nikakvog utjecaja na političke odluke institucija EU-a.

19. Hoće li EU opstati u krizi?

20. Hoće li se hrvatski građani moći zaposliti u institucijama EU-a?

21. Hoće li ulaskom u EU biti ukinute granice između Hrvatske i susjednih zemalja članica?

 

Kada će Hrvatska postati članicom EU-a?
Hrvatska je završila pregovore za članstvo u EU-u u lipnju 2011. godine te je odlukom Europskog vijeća 1. srpnja 2013. godine određen kao datum kada će Hrvatska pristupiti EU-u, ukoliko do tog datuma budu dovršene sve procedure potrebne za stupanje u punopravno članstvo.

Naime, da bi 1. srpnja 2013. godine Hrvatska pristupila Uniji, sve države članice EU-a moraju potvrditi (ratificirati) Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, potpisan 9. prosinca 2011. na sastanku Europskog vijeća u Bruxellesu. Proces ratifikacije i trenutnu situaciju možete detaljno pratiti putem ove tablice. Nakon pozitivnog ishoda na referendumu Hrvatski sabor jednoglasno je 9. ožujka s 136 glasova „ZA" usvojio Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji. Također, Hrvatska mora nastaviti ispunjavati i obveze preuzete tijekom pregovora o članstvu. Ispunjavanje obveza prati Europska komisija putem tzv. mehanizma monitoringa. Stupanjem na snagu Ugovora o pristupanju, Hrvatska će na predviđeni datum, 1. srpnja 2013. postati punopravnom članicom EU-a.

 

Hoće li Hrvatska postati članicom eurozone odmah po ulasku u Europsku uniju?

Ulaskom u EU, Hrvatska neće postati automatski članicom eurozone te stoga neće automatski niti prihvatiti zajedničku valutu - euro. Kako bi postala članicom eurozone, država mora najprije zadovoljiti tzv. kriterije iz Maastrichta vezane uz stabilnost cijena, održivost javnih financija, stabilnost tečaja i razinu dugoročnih kamatnih stopa.

Eurozoni trenutno pripada 17 članica, a to su: Austrija, Belgija, Cipar, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Irska, Italija, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Slovačka, Slovenija i Španjolska. Svaka zemlja koja pristupi Europskoj uniji dužna je uvesti euro kada za to ispuni uvjete. Jedine zemlje članice koje nisu dužne uvesti euro su Danska i Ujedinjena Kraljevina s obzirom da su tu mogućnost dogovorile prilikom pregovora odnosno usvajanja Ugovora iz Maastrichta.

 

Hoće li Hrvatska moći slobodno napustiti EU?

Da. Lisabonski ugovor koji je stupio na snagu 1. prosinca 2009. izričito predviđa mogućnost da država članica napusti Europsku uniju.

 

Zašto je za Hrvatsku dobro da se pridruži EU-u i koje su najveće koristi od toga?

Europska unija je gospodarska i politička unija 27 država članica koja im omogućava ostvarivanje zajedničkih ciljeva – uravnoteženog gospodarskog i društvenog razvoja, visoku razinu zaposlenosti i zaštitu prava i interesa njihovih građana. Također, članice Europske unije dijele niz temeljenih vrijednosti poput demokracije i poštivanja ljudskih prava, mira i solidarnosti, zabrane diskriminacije i borbe protiv siromaštva. Zato članstvo u EU-u ne bi trebalo biti cilj sam po sebi, već izraz orijentiranosti prema europskim vrijednostima i postizanju navedenih ciljeva.

Da bi neka država postala članicom EU-a, ona mora ispuniti niz kriterija (tzv. Kopenhaških kriterija) koji je tijekom procesa pristupanja pripremaju za usvajanje europskih standarda u nizu područja – od pravosuđa i učinkovitosti javne uprave do strogih standarda sigurnosti hrane i zaštite okoliša. Na kraju procesa, kao što je to slučaj s Hrvatskom, država je po nizu kriterija bolji servis građanima a veliki broj područja je uređeno bolje u odnosu na početak procesa. Primjerice, u području zaštite potrošača, usvajanjem europskih standarda, hrvatski će potrošači uživati ista prava kao i potrošači u EU-u – oštećena roba moći će se lako vratiti u roku od dvije godine, iznosi režijskih troškova kućanstava bit će plaćeni prema točnom iznosu potrošnje itd.

Također, hrvatski građani će imati ista prava kao i ostali građani EU-a poput slobode da žive, rade i obrazuju se u drugim zemljama EU-a. Više informacija o pravima građana EU-a i učincima pristupanja Europskoj uniji dostupno je u publikaciji „101 pitanje o učinku EU na živote građana“ te internetskim stranicama "Vaša Europa" i "Europa i Vi".

Naposljetku, ulazak u EU će Hrvatskoj kao zemlji donijeti bolju pozicioniranost i veći utjecaj na svjetskoj sceni kao i bolje mogućnosti za nošenje s procesima i posljedicama globalizacije.

 

Što je to Lisabonski ugovor?

Lisabonski ugovor, koji je stupio na snagu 1. prosinca 2009. godine, osigurava EU-u pravni okvir i sredstvo potrebno za suočavanje s trenutnim i budućim izazovima i odgovaranje na zahtjeve građana. On također osigurava da europski građani mogu izravno utjecati na europske propise (putem tzv. Europske građanske inicijative) te da njihova temeljna prava budu poštivana diljem EU-a. Naime, usvajanjem Lisabonskog ugovora, Povelja o temeljnim pravima postala je pravno obvezujuća za sve članice EU-a. Također, EU je bolje pripremljena za ispunjavanje očekivanja građana na području energetike, klimatskih promjena, prekograničnog kriminala i imigracije. I, što je za Hrvatsku najvažnije, Ugovor omogućava daljnje proširenje EU-a.

Lisabonskim ugovorom je uvedena i nova funkcija visoke predstavnice za vanjsku i sigurnosnu politiku koju trenutno obnaša barunica Catherine Ashton. Cilj nove funkcije je pojačati učinak, koherentnost i vidljivost vanjskih poslova EU-a. Potporu i pomoć u radu visokoj predstavnici pružat će Europska služba za vanjske poslove. Lisabonskim ugovorom uvedena je i funkcija predsjednika Europskog vijeća koji se izabire na dvije i pol godine (Predsjednik Europskog vijeća trenutno je Herman Van Rompuy), uvedena je također i izravna veza između izbora predsjednika Komisije i rezultata europskih izbora, te se osiguravaju se i novi aranžmani za budući sastav Europskog parlamenta i manju Komisiju.

Više informacija o Lisabonskom ugovoru dostupno je u publikaciji „Vaš vodič kroz Lisabonski ugovor“ te na internetskim stranicama Europske unije.

 

Hoće li Hrvatska izgubiti svoje tradicije i kulturni identitet kada uđe u EU?
Neće. To je jedna od najčešćih zabluda vezanih uz ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Činjenica je da će pristupanje EU-u zapravo pomoći Hrvatskoj u očuvanju njenog identiteta i kulturne raznolikosti. Naime, EU poštuje raznolikost svih svojih članica i promiče tradicije i identitet ne samo pojedinačnih zemalja, već i regija. Također, ulaskom u EU, Hrvatska će se naći u središtu pozornosti država članica EU-a te će lakše i jednostavnije moći predstaviti bogatstvo svojih kulturnih, gastronomskih i ostalih specifičnosti. Naposljetku, hrvatski jezik će postati 24. službeni jezik Europske unije čime će postati ravnopravan po statusu svim ostalim službenim jezicima EU-a.

 

Hoće li hrvatske nekretnine i poljoprivredno zemljište biti rasprodani strancima nakon ulaska u Europsku uniju?
Hrvatska je već od 2009.godine liberalizirala tržište nekretnina čime je državljanima EU-a
pri kupnji nekretnina omogućen isti tretman kao i hrvatskim državljanima. Kada je riječ o privatnom vlasništvu, kao i u svakoj drugoj zemlji na svijetu, na vlasniku je da odluči kome će i pod kojim uvjetima prodati svoju imovinu. Osim toga, i hrvatski će građani moći kupovati nekretnine u drugim zemljama članicama EU-a. Vezano za poljoprivredna zemljišta, Hrvatska će moći ograničiti kupnju tog zemljišta osobama iz Europske unije i Europskog ekonomskog prostora u razdoblju od sedam godina od datuma pristupanja uz mogućnost produljenja roka na tri godine.

 

Hoće li Hrvatsku preplaviti uvozna roba koja će uništiti domaću proizvodnju?
Hrvatska je već u potpunosti liberalizirala svoju trgovinu sa zemljama EU-a po pitanju industrijskih proizvoda. To znači da se ne očekuje da će se uvoz Hrvatske iz zemalja članica EU-a značajnije promijeniti nakon njezinog pristupanja Uniji.Štoviše, može se očekivati jačanje izvoza hrvatskih roba u EU. Naime, Europska unija ima stroge propise i standarde u pogledu proizvodnje i trgovine i posjeduje mehanizme čiji je cilj zaštita domaće proizvodnje. Ti standardi i mehanizmi EU-a primjenjivat će se i na Hrvatsku nakon pristupanja. S jedne strane, to znači da će svi hrvatski proizvođači biti obvezni pridržavati se standarda EU-a, čime će se omogućiti da još više hrvatskih proizvoda konkurira na tržištu EU-a. S druge strane, primjena istih standarda značit će da proizvodi koji se uvoze u Hrvatsku moraju zadovoljavati iste visoke standarde kao u cijeloj Europskoj uniji. U osnovi, to znači da će uvozna roba općenito biti veće kvalitete nego što je danas. Bit će primjerice zajamčeno da je deterdžent za pranje rublja određene marke koji se kupi u Hrvatskoj iste kvalitete kao i deterdžent kupljen u Francuskoj ili Grčkoj.

 

Hoće li opstanak hrvatske poljoprivrede biti doveden u pitanje ulaskom u EU?
Budući da je najpotpunije integrirana od svih politika EU-a, na Zajedničku poljoprivrednu politiku otpada značajan dio proračuna EU-a – trenutno oko 36%. EU također potiče oživljavanje ruralnih područja diljem EU-a. Kada se pridruži Uniji, Hrvatska će, kao i druge zemlje članice, primati poljoprivredne subvencije i koristiti sredstva namijenjena ruralnom razvoju.

Za više informacija o tome što EU donosi hrvatskim poljoprivrednicima, pročitajte publikaciju "Vodič kroz Zajedničku poljoprivrednu politiku: Što hrvatski poljoprivrednik dobiva ulaskom u EU?".

 

Što će biti s hrvatskom domaćom proizvodnjom kada se Hrvatska pridruži EU-u?
EU neće utjecati na proizvodnju hrvatskih domaćih proizvoda – poput poznatog sira i vrhnja, domaćih kobasica, rakije itd. Ako su ti proizvodi namijenjeni osobnoj upotrebi, neće biti ograničenja. S druge strane, ako neki od tih proizvoda budu ponuđeni tržištu EU-a, tada će morati zadovoljavati sanitarne standarde i standarde sigurnosti hrane. Slučaj Francuske, na primjer, pokazuje da propisi i standardi EU-a nisu ugrozili tamošnju proizvodnju fermentiranih sireva i sličnih proizvoda. U svakom slučaju, EU će inzistirati na tome da se određeni sanitarni standardi poboljšaju te tako poveća kvaliteta domaćih proizvoda, što će ujedno omogućiti njihovu lakšu ponudu na tržištu EU-a. Sigurnost hrane ima visoki prioritet u EU i predstavlja važan aspekt u pogledu kojeg EU neće preuzimati rizike koji bi mogli imati za posljedicu niže standarde u sigurnosti hrane, odnosno bilo kakve rizike po potrošače. No, Hrvatska će biti u mogućnosti zaštititi svoje izvorne proizvode i učiniti ih prepoznatljivijima time što će ih ponuditi tržištu EU-a.

Što se tiče hrvatskih tradicija poput kolinja (svinjokolje), proizvodnje kulena, šunke, špeka, pršuta i čvaraka za osobnu upotrebu koji ne dolaze na zajedničko tržište, ti proizvodi neće biti zabranjeni. No, meso namijenjeno prodaji na tržnicama, mesnicama i prodavaonicama morat će dolaziti iz klaonica koje će raditi u skladu s propisima EU-a o higijeni i dobrobiti životinja. Meso namijenjeno prehrani mora se testirati na zarazne bolesti, a životinje se moraju poštedjeti nepotrebnog mučenja.

 

Nakon ulaska u EU, hoće li Hrvatska plaćati veće poreze?

U načelu, politiku oporezivanja određuju samostalno države članice te je na razini EU-a usklađen samo onaj dio poreza koji je vezan uz jedinstveno tržište kako bi svi gospodarski subjekti diljem EU-a imali ravnopravne uvjete u tržišnoj utakmici. Obveza usklađivanja s pravnom stečevinom postoji na području neizravnih poreza, tj. poreza na dodanu vrijednost te trošarina na energente, duhanske proizvode i alkoholna pića. Za te proizvode određuju se minimalne stope poreza, u interesu poštenog tržišnog natjecanja. U pogledu PDV-a, minimalna stopa ovog poreza postavljena je na 15%, iako države članice mogu primijeniti jednu ili dvije snižene stope poreza od 5%.

Nakon ulaska u EU, Hrvatskoj je dozvoljeno prijelazno razdoblje do 31.prosinca 2014. godine u kojem se građevinsko zemljište oslobađa plaćanja PDV-a. Također, Hrvatska može nastaviti sa nižim trošarinama na cigarete do kraja 2017. Isto tako, Hrvatskoj je dozvoljeno izuzeće za registracijom obveznika plaćanja PDV-a u iznosu manjem od 35.000 eura. Međunarodni prijevoz putnika je također izuzet od plaćanja PDV-a. 

Više informacija o porezima u EU-u na: http://europa.eu/legislation_summaries/taxation/index_en.htm.

 

Hoće li standard građana u Hrvatskoj općenito biti bolji kada zemlja postane članicom EU-a?  

Podaci iz zemalja članica EU-a pokazuju da su prethodna proširenja donijela veću stopu rasta i povećanje životnog standarda, ne samo u novim već i u starijim zemljama članicama. Dvanaest novih članica najviše su profitirale od članstva. Proces pristupanja potaknuo je gospodarski rast u novim članicama u prosjeku za 1,75% godišnje u razdoblju od 2000. do 2008. godine. Prema tome, porastao je životni standard u novim zemljama članicama. U 2008. godini, prosječni dohodak po glavi stanovnika u novim članicama porastao je do 52% dohotka po stanovniku u starijim zemljama članicama, dok je u 1999. bio samo 40%. Navedeni rast može se pripisati povećanju akumuliranog bogatstva i produktivnosti. I radnici su imali koristi od proširenja – u razdoblju od 2003. do 2007. otvoreno je oko tri milijuna novih radnih mjesta, a stopa nezaposlenosti pala je u 2007. na oko 7%, što je otprilike ista stopa nezaposlenosti kao i ona u starijim članicama EU-a. 

Paritet kupovne moći za zemlje koje su 2004. godine pristupile Europskoj uniji

Izvor: Eurostat.

br.

Država:

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

 

Europska unija 27 zemalja

100

100

100

100

100

100

100

 

Europska unija 15 zemalja

113

113

112

112

111

110

110

1

Cipar

90

91

91

93

97

98

98

2

Češka

75

76

77

80

81

82

80

3

Estonija

57

62

66

69

68

64

65

4

Latvija

46

49

52

56

56

52

52

5

Litva

50

53

55

59

61

55

58

6

Malta

77

79

76

77

79

81

83

7

Mađarska

63

63

63

62

65

65

64

8

Poljska

51

51

52

54

56

61

62

9

Slovačka

57

60

63

68

72

73

74

10

Slovenija

87

87

88

88

91

88

87

11

Bugarska

-

-

-

40

44

44

43

12

Rumunjska

-

-

-

42

47

46

45

  

Budući da je Hrvatska mala zemlja, ona zapravo neće imati pravo glasa u EU-u?

Često se govori da male države trebaju prihvatiti odluke i autoritet velikih država u EU-u. No, u Vijeću ministara, instituciji koja zastupa nacionalne interese u Europskoj uniji, svaka država utječe na donošenje odluka o europskim propisima. Iako je broj glasova kojim određena država raspolaže pri glasanju kvalificiranom većinom u Vijeću proporcionalan njezinom broju stanovnika (veće države članice imaju veći broj glasova u odnosu na manje), ako se u obzir uzme broj glasova po broju stanovnika, male države članice bolje stoje od velikih.

Također, pravila donošenja odluka u Vijeću EU-a osiguravaju da glasovi velikih ne mogu prevladati. Naime, za usvajanje određene odluke kvalificiranom većinom potrebno je da osim 74% ukupnih glasova u Vijeću (258 od 345), svoj glas za dâ polovica svih država članica koje moraju predstavljati barem 62% stanovništva EU-a. Stoga, bez obzira na resurse i broj stanovnika, glas svake države članice je bitan i utječe na donošenje i promjene europskih zakona.

Za primjer, Njemačka s 82 milijuna stanovnika ima 29 glasova u Vijeću (1 glas na gotovo 2.830.000 stanovnika), dok Malta s 416.000 stanovnika ima 3 glasa (1 glas na otprilike 138.000 tisuća stanovnika). Hrvatska će u Vijeću imati 7 glasova (1 glas na nešto više od 628.000 stanovnika).

 

Hoće li Hrvatska plaćati više EU-u nego što će moći povući iz strukturnih i kohezijskih fondova?

Nakon ulaska u Europsku uniju, Hrvatskoj će biti na raspolaganju kohezijski fond i strukturni fondovi za čije se korištenje Hrvatska počela pripremati korištenjem pretpristupnih fondova. U drugoj polovici 2013. godine, ukupna odobrena sredstva Europske unije za Hrvatsku iznose 655.1 milijuna eura. Najveći dio iznosa dolazi iz iz strukturnih fondova i kohezijskog fonda (449,4 milijuna eura) te Europskog fonda za ribarstvo (8,7 milijuna eura). Hrvatskoj će također biti dostupni i tzv. šengenski instrument namjenjen financiranju mjera za vanjsku granicu EU-a tj. za pripremu provedbe šengenske pravne stečevine (40 milijuna eura), dok će u sklopu „prijelaznog instrumenta“ namijenjenog jačanju administrativnih i pravosudnih sposobnosti Hrvatska dobiti 29 milijuna eura, a iz „instrumentu za jačanje novčanog toka“ je predviđeno 75 milijuna eura. Ukupnom iznosu mogu se pridodati i sredstva za određene poljoprivredne mjere čije će se isplate početi realizirati od 2014. godine.

Hrvatski doprinos proračunu EU-a za 2013. bit će 211,9 milijuna eura.

Prema višegodišnjem financijskom okviru ukupno planirana sredstva za Hrvatsku u sedmogodišnjem razdoblju od 2014.– 2020. godine iznosila bi 13,7 milijardi eura.

 

Europska unija je uništila hrvatsku brodogradnju i radna mjesta.

Pravila tržišnog natjecanja temelj su tržišnog gospodarstva u kojem tržište funkcionira u uvjetima koja vrijede podjednako za sve. Europska politika tržišnog natjecanja uključuje i sustav nadzora i politiku dodjele državnih potpora jer ta pravila onemogućuju da određeni poduzetnici budu u povoljnijem položaju na tržištu od onih koji ne primaju potpore. U skladu s pravilima tržišnog natjecanja, Europska unija traži od Hrvatske da restrukturira brodogradilišta kako bi se osigurala njihova financijska održivost bez državnih subvencija u postojećem obliku. Europska unija je svjesna da hrvatska brodograđevna industrija zapošljava 12 000 radnika i da jedna osmina ukupne vanjskotrgovinske razmjene otpada na brodogradnju. Međutim, brodogradilišta u Splitu, Rijeci, Trogiru i Kraljevici bez državnih subvencija nisu konkurentna; takve operacije povećavaju inozemni dug Hrvatske. Stoga je u interesu Vlade Republike Hrvatske, kao i u interesu Europske unije, da se ta brodogradilišta postave na zdrave temelje kako bi bila financijski održiva i konkurentna na globalnom tržištu.

 

Hoće li ribari propasti nakon ulaska Hrvatske u EU?

Hrvatski ribari neće propasti ulaskom Hrvatske u Europsku uniju te će im biti dozvoljeno ribarenje u skladu s pravilima Europske unije i Zajedničke ribarske politke. Tijekom procesa pregovora u poglavlju Ribarstva, Hrvatska je ispregovarala nekoliko prijelaznih razdoblja vezano za područje ribarstva. Prvo prijelazno razdoblje omogućeno je do 31. prosinca 2014. godine, a odnosi se na zadržavanje kategorije malog ribolova za osobne potrebe. No ta će se kategorija postupno ukinuti te će se takozvani „mali ribari“ preusmjeravati u kategorije gospodarskog ili rekreacijskog ribolova, sukladno propisima Europske unije. Drugo prijelazno razdoblje omogućeno je do 30. lipnja 2014. godine a odnosi se na zadržavanje korištenja pridnenih povlačnih mreža koče na udaljenosti od jedne i pol nautičke milje od obale za plovila koja ribare uz obalu Istre na dubinama manjim od 50 metara. Također tijekom ovog prijelaznog razdoblja, omogućeno je svim plovilima manjim od 15 metara duž cijele obale, a na dubinama većim od 50 metara zadržavanje korištenja pridnene povlačne mreže koče na udaljenosti od jedne nautičke milje od obale. Hrvatskoj je također odobrena stopa sufinanciranja projekata na otocima Mljet, Vis, Dugi otok i Lastovo, u iznosu do 85% iz Europskog fonda za ribarstvo.

 

Slovenski će ribari loviti u hrvatskim vodama kada Hrvatska postane članicom EU-a.  

Kad Hrvatska postane članicom Unije, postat će ujedno i članicom Zajedničke ribarske politike. Cilj Zajedničke ribarske politike je osigurati održivost morskog izlova te se iz tog razloga, ribarska politika EU-a reformira svakih deset godina i prilagođava promjenama u stanju ribljih populacija. Za Hrvatsku, ribarenje u pograničnom području bit će moguće sukladno Sporazumu o pograničnom prometu i suradnji između Hrvatske i Slovenije koji je stupio na snagu 2001.godine. Nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, Hrvatska i Slovenija će moći ostvariti uzajamna ribolovna prava u obalnim vodama unutar 12 milja. No, primjena ovog Sporazuma će početi tek nakon provedbe arbitražne odluke o granici između Hrvatske i Slovenije.  

 

Građani EU-a nemaju nikakvog utjecaja na odluke institucija EU-a.

Lisabonski ugovor uveo je novi oblik sudjelovanja javnosti u oblikovanju europskih javnih politika, takozvanu Europsku građansku inicijativu, koja omogućuje jednom milijunu državljana iz minimalno četvrtine država članica EU-a (trenutno to znači sedam država) da izravno zatraže Europsku komisiju da predloži za njih relevantnu zakonodavnu inicijativu u području nadležnosti EU-a. Svrha joj je omogućiti da građanske inicijative uistinu predstavljaju javno mnijenje EU-a, da pravila postupanja budu jednostavna i lako razumljiva kako bi se građani mogli nesmetano uključivati u potporu inicijativi, da pravila ne budu dodatno opterećenje za vlade država članica EU-a, kao i da prikupljeni potpisi budu autentični.

 

Hoće li EU opstati u krizi?

Europska unija počiva na gospodarskoj i društvenoj solidarnosti. Ona je stvorena da bi ostvarila političke ciljeve, a njihovo je ostvarivanje započelo kroz gospodarsku suradnju. Europske države predstavljaju sve manji postotak svjetske populacije. Zbog toga moraju nastaviti usko surađivati i udruživati se ako žele osigurati gospodarski rast i natjecati se s drugim velikim gospodarstvima na svjetskoj sceni. Globalna financijska kriza 2008. prouzročila je najoštriji gospodarski pad u povijesti Europske unije. Vlade i institucije EU-a morale su brzo reagirati kako bi spasile banke, a Unija je pružila financijsku pomoć najteže pogođenim zemljama. Zajednička valuta pomogla je zaštititi eurozonu od špekulacija i devalvacije. Zatim su tijekom 2010. i 2011. godine EU i države članice poduzele usklađen napor oko smanjenja njihova javnog duga.

Najveći izazov za europske države u razdoblju koje dolazi bit će zajednički se oduprijeti svjetskoj krizi i zajedno pronaći izlaz iz recesije i put k održivom razvoju.

 

Hoće li se hrvatski građani moći zaposliti u institucijama EU-a? 

Hoće. Kako bi se zaposlili u nekoj od institucija EU-a, zainteresirani moraju proći relevantna testiranja Europskog ureda za odabir osoblja (EPSO), koji djeluje od 2003. godine. Njegova je zadaća organizirati ispite za zapošljavanje osoblja koje radi u svim institucijama EU-a. Brojni natječaji za zapošljavanje hrvatskih građana u institucijama EU-a su već objavljeni.

Nacrt proračuna EU-a za 2013. godinu predviđa zapošljavanje 280 hrvatskih državljana u institucijama EU-a. Ova se brojka odnosi isključivo na zapošljavanje prema nacionalnom ključu, što znači da hrvatski građani po pristupanju mogu sudjelovati na svim natječajima za zapošljavanje otvorenim i ostalim građanima EU-a na kojima se ne primjenjuju ograničenja po pitanju nacionalnosti.

EPSO provodi testiranja jednom godišnje, u ožujku za stručno osoblje, pravnike, ekonomiste i IT stručnjake, u srpnju za prevoditelje, a u rujnu za asistente i tajnike. Novouvedeni sustav testiranja skratio je proces selekcije s petnaest na pet do devet mjeseci. Nakon predselekcijskog testa, kandidati se pozivaju u centar za ocjenu kandidata gdje će se sva ostala testiranja provesti u jednom danu - pisani test, prezentacija teme, zadatak u grupi i ostali testovi primjereni profilu radnih mjesta.

Više informacija: www.eu-careers.eu

 

Hoće li ulaskom u EU biti ukinute granice između Hrvatske i susjednih zemalja članica?

Granične kontrole sa susjednim zemljama EU-a neće se ukinuti automatski s danom ulaska Hrvatske u Europsku uniju već se se ukinuti carina između država članica. Granične kontrole će ostati na snazi do pristupanja Hrvatske Šengenskom sporazumu, što prema iskustvu nekih novih članica može potrajati i nekoliko godina.

Naime, da bi neka država članica pristupila šengenskom prostoru, mora ispuniti sljedeće preduvjete: preuzeti odgovornost za nadzor vanjskih granica EU-a u ime svih zemalja šengenskog prostora; primjenjivati zajednička šengenska pravila, primjerice, nadzor na kopnu, moru i u zračnim lukama, izdavanje viza, policijsku suradnju i zaštitu osobnih podataka; biti u stanju učinkovito surađivati s tijelima zaduženima za primjenu zakona u drugim državama članicama kako bi razina sigurnosti unutar šengenskog prostora ostala visoka i nakon ukidanja unutarnjih granica; priključenje i korištenje Šengenskog informacijskog sustava (SIS).

Šengenski sporazum potpisan je u lipnju 1985. godine između pet zemalja članica – Belgije, Francuske, Njemačke, Luksemburga i Nizozemske. Sporazum predviđa postupno ukidanje unutarnjih graničnih kontrola na kopnu, moru i u zračnim lukama te jačanje graničnih kontrola ‘vanjske granice’ tj. granice s državama koje nisu članice EU-a. Trenutačno, šengensko područje obuhvaća 25 država – 22 države koje su članice EU-a (sve države osim Bugarske, Cipra, Irske, Rumunjske i Ujedinjene Kraljevine), te Island, Norvešku i Švicarsku.

  

Potpuni tekst Ugovora o pristupanju, odnosno što je Republika ispregovarala s Europskom unijom pogledajte ovdje.

Get Adobe Flash player
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30
Travanj

Dobro došla Hrvatska!

Video galerija


Nalazite se na mrežnim stranicama bivše Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj.

Slijedom pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, Delegacija je zatvorila svoja vrata 30. lipnja, a 1. srpnja otvoreno je Predstavništvo Europske komisije. Sadržaj ove stranice nije ažuriran od tog datuma, ali će određeno vrijeme ostati dostupan.

Želim posjetiti stranicu Predstavništva Europske komisije

Želim ostati na arhiviranim stranicama Delegacije.